Strategija za razvoj civilnog društva do daljnjeg na čekanju
Udruga Zvono ima člana u Savjetu za razvoj civilnog društva koji zastupa udruge koje razvijaju programe za osobe s invaliditetom.
U nastavku donosimo članak preuzet s https://faktograf.hr/.
STRATEGIJA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA DO DALJNJEG NA ČEKANJU
Nevladine organizacije još će se načekati da Vlada, nakon dvije godine odlaganja, donese novu Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2017-2021.
Ožujak se bliži svome kraju, a time i posljednji određeni rok u kojemu je taj strateški dokument za razvoj i financiranje civilnog društva trebao napokon ugledati svjetlo dana. Prema najavama iz Vlade prošlog studenog, Ured za udruge dokument je trebao poslati Vladi na usvajanje do kraja prvog kvartala ove godine, dakle do kraja ožujka.
Samo koji dan kasnije, istog tog lanjskog studenog, Ured za udruge bio je još optimističniji i poslao signale da bi Nacionalna strategija trebala biti i usvojena do kraja prvog kvartala ove godine, dakle također do kraja istog ovog ožujka.
Nije se dogodilo ni jedno ni drugo. Niti je prijedlog upućen Vladi na usvajanje, a kamoli da je donesen.
Kada će se to doista dogoditi i dalje je neizvjesno, što je postalo bjelodano na posljednjoj sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva ovoga petka kada su državna tijela pronašla novi razlog za njegovo kašnjenje.
Dio udruga uvjeren je da se radi o opstruiranju dijela tijela državne uprave koja ne žele da se donese taj važan strateški dokument, prije svega Ministarstva rada i mirovinskog sustava na čelu s ministrom Markom Pavićem koje je – svojom šutnjom – praktički blokiralo donošenje.
Krajem prošle godine, Savjet je uputio pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je izrazio zabrinutost zbog zastoja, ali on im do danas nije odgovorio.
Donošenje Nacionalne strategija je bitno za proces planiranja i programiranja natječaja Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 100 milijuna eura, ranije su upozorile nevladine organizacije.
Godinu i pol dana bez očitovanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava
Proces donošenja Nacionalne strategije 2017-2021 počeo je još u travnju 2016. kroz četiri javne rasprave o prioritetima razvoja civilnog društva u idućih pet godina. Potom je Ured za udruge u lipnju iste godine krenuo u osnivanje radne skupine za izradu Nacionalne strategije. Formirano je veliko radno tijelo sastavljeno od ukupno 78 članova (!) – njih 39 bili su predstavnici tijela države uprave, javnih institucija, savjetodavnih tijela i akademske zajednice, a drugih 39 članova činili su predstavnici civilnog društva. Istodobno je provedena i evaluacija dotadašnje Nacionalne strategije 2012-2016, a održano je i interno e-savjetovanje u proljeće 2017. među organizacijama civilnog društva. Sve to konačno je rezultiralo nacrtom koji je poslan na e-Savjetovanje, provedeno od 14. srpnja do 8. rujna 2017. Pristiglo je oko 150 komentara.
Na sve se vrlo brzo očitovao vladin Ured za udruge i sva druga nadležna ministarstva, osim jednog – Ministarstva rada i mirovinskog sustava na čije se mišljenje potom čekalo oko godinu i pol dana, sve do nedavno. Nije jasno koji su razlozi kočili ili, bolje rečeno, motivirali Pavićevo ministarstvo da oteže s odgovorom, a ni danas nije javno poznat sadržaj njihovog očitovanja.
Neslužbeno, riječ je o nekim neslaganjima s predloženim nacrtom koji u sebi sadrži 20 ciljeva, 24 mjere i 87 planiranih aktivnosti.
Je li riječ samo o primjedbama tehničke prirode ili i sadržajne nije se moglo doznati ni na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva u petak.
„Ne možemo objaviti pristigla mišljenja, jer je izrada Nacionalne strategije još u postupku, pa bi javna objava mišljenja mogla utjecati na sam dokument“, odgovorila je na sjednici Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge, na upit nevladinih organizacija zašto im njezin ured odbija dati na uvid konačno pristiglo mišljenje Pavićevog ministarstva.
Kako bilo, ni to dobro skrivano mišljenje, koje je napokon stiglo, nije pokrenulo zamrznut postupka donošenja Nacionalne strategije. Štoviše, sve je izglednije da se postupak donošenja vraća na početak.
Zahtjev Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU vraća sve na početak
Beus je izvijestila Savjet da je u međuvremenu dobila usmeno tumačenje iz Ureda premijera Andreja Plenkovića, a potom i službeno iz Ministarstva – sada onog regionalnog razvoja i fondova Europske unije – da je prije usvajanja Nacionalne strategije potrebno utvrditi njezinu usklađenost sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja. Riječ je o zakonu koji je donesen još u prosincu 2017, dakle nakon provedene javne rasprave o nesuđenoj Nacionalnoj strategiji i nakon što je ona bila na pragu usvajanja. Da nije bilo šutnje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dokument je Vlada mogla usvojiti i prije donošenja navedenog zakona, još u jesen 2017.
Prošla je potom i čitava 2018. a da nitko nadležan nije tražio usklađivanje, da bi tek nedavno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU izvuklo taj as iz rukava, što je ponovno pokrenulo opravdane sumnje dijela civilnog društva o opstruiranju čitavog postupka.
Prema najavama Cvjetane Plavša Matić, upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, usklađivanje vjerojatno neće proći bez dubinskih (čitaj: sadržajnih) promjena dokumenta.
„Zbog protoka vremena, dokument će se morati mijenjati“, rekla je Plavša Matić.
S njom se složila i Ana Balaband iz Ureda premijera, ustvrdivši da „dokument koji je stajao dvije godine treba pročešljati“.
Balaband je najavila da će i novi, odnosno ažurirani prijedlog morati proći uobičajenu proceduru: usaglašavanje radne skupine (od 78 članova?), potom javnu raspravu te očitovanja nadležnih ministarstava. Jednom riječju, teško da se tu može ići prečicom po ubrzanom postupku, da će sve završiti za nekoliko tjedana, pa čak i za nekoliko mjeseci.
„Čeka li nas opet dvije godine ignoriranja?!, zapitala se Iris Beneš ispred udruga za zaštitu okoliša i održiv razvoj, slično kao i njezina kolegica Željka Leljak Gracin.
„Postupak donošenja bio je otvoren proces, ali više nije otvoren. Sve visi u zraku. Ako ga želimo ponovno otvoriti, onda moraju biti otvorene sve karte. Moramo znati tko ima kakva očitovanja. Ne može biti povjerenja ako ne znamo što će sve tu događati“, upozorila je Leljak Gracin.
Bužinkić: Pokušaji opstruiranja Savjeta
Na sjednici Savjeta nije bilo nikoga iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao ni iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Predstavnik Pavićevog ministarstva nije došao ni na točku o predstavljanju godišnjeg izvještaja Odbora za praćenje Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020“ i plan realizacije Europskog socijalnog fonda (ESF) u narednom razdoblju“, niti su pripremili ikakav pisani izvještaj.
„Već duže ne možemo raditi po ovom pitanju. Savjet mora imati informaciju o tome što se događa s ESF-om, to je obaveza nadležnih tijela“, upozorila je Emina Bužinkić, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva.
Prema njezinim riječima, vidljiv je pokušaj opstrukcije Savjeta i namjera da ga se učini disfunkcionalnim.
I prethodna dva pokušaja da Ministarstvo rada izvijesti Savjet o ESF-u i Operativnom programu neslavno su propali.
„Vrijeme je da s Ministarstvom rada počnemo komunicirati kao s problematičnim đakom. Da vidimo zašto oni ne dolaze na sjednice Savjeta, zašto nas ne izvještavaju o ESF-u i zašto su otezali s mišljenjem o nacionalnoj strategiji“, zaključila je Miljenka Buljević, predstavnica udruga u kulturi.