Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poslalo paket zaštitnih sredstava za korisnike i članove udruge

Zahvaljujemo Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na zaštitnim sredstvima za naše korisnike i članove udruge!

Započela pomoć u učenju!

Lokalni volonterski centar Zvono u svibnju je započeo s aktivnostima pomoći u učenju za učenike osnovnih škola.
Naši volonteri pomažu učenicima u pisanju domaćih zadaća, pripremama za pismene i usmene ispite znanja, rade s njima na svladavanju nastavnog gradiva te ih nastoje podučiti strategijama učenja koje će im u budućnosti pomoći kako bi bili što samostalniji.
Aktivnost se provodi u sklopu projekta “Puzzle Inclusive” koji je usmjeren razvoju volonterstva na području gradova Belišće i Valpovo. Poseban se naglasak stavlja na razvoj inkluzivnih volonterskih programa, a inkluzivne volonterske akcije provode se od travnja.
Naši su volonteri aktivno uključeni u aktivnosti u zajednici, nastoje pružiti podršku svima kojima je pomoć potrebna, a posebno onima koji su ostali bez obiteljske podrške tijekom situacije izazvane korona virusom.
Volonterske aktivnosti imaju značajnu ulogu u prevladavanju izazova s kojima se svakodnevno susrećemo. Lokalni volonterski centar nastoji biti na raspolaganju lokalnoj zajednici, a sve one koji žele dati doprinos, pozivamo da se uključe u naše aktivnosti.

Volonterske aktivnosti u travnju i svibnju

Udruga Zvono provodi projekt “Puzzle Inclusive” Projekt je usmjeren razvoju volonterstva, a poseban se naglasak stavlja na razvoj inkluzivnih volonterskih programa.
Projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Tijekom travnja naši su volonteri sudjelovali u inkluzivnim volonterskim akcijama na kampu Citadela, a bavili su se poslovima u povrtnjaku i permakulturnom vrtu.
Započeli smo i s aktivnostima pomoći u učenju za učenike osnovnih škola. Naši volonteri pružaju podršku u učenju učenicima osnovnih škola kako bi im dodatno olakšali proces školovanja u ovim izazovnim uvjetima.

Inicijativa za snažno civilno društvo

“Vlada treba donijeti mjere za očuvanje rada organizacija civilnog društva
Inicijativa Za snažno civilno društvo poslala svoje prijedloge nadležnim institucijama

Mjerama podržite udruge i druge organizacije civilnog društva koje doprinose općem dobru i zajednici – predložila je Inicijativa Za snažno civilno društvo u dopisu kojeg je uputila Uredu za udruge Vlade RH, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova te Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva.

Zdravstvena kriza u kojoj se nalazimo imat će posljedice na naše društvo. Mnogi od nas već sada gube poslove, planovi nam se mijenjaju i budućnost nam je nepoznata. Odluke koje Vlada i Sabor donose utječu ne samo na našu svakodnevicu, nego i na to hoćemo li i kada kriza prođe imati od čega živjeti. Tako nam je gotovo svima – radnicima i radnicama u tvornicama, ugostiteljstvu, školama, obrtima, poljoprivredi, udrugama, kulturi i mnogim drugim sektorima. Sigurnost koja nam je svima potrebna, ne ovisi samo o nama – u vremenima krize vidljivo je da podršku trebamo svi.

U takvim situacijama posebno je važno da postoje oni koji se brinu za starije, oni koji pružaju podršku osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja, pravnu pomoć onima koji se nađu u teškim situacijama, oni koji paze da preko noći ne nastanu divlji deponiji ili ekološki štetni projekti diljem Hrvatske i oni koji prate da Vlada te institucije sada kad smo najranjiviji ne iskoriste priliku i prekorače svoje ovlasti.

Velik dio takvih poslova obavljaju upravo organizacije civilnog društva, međutim, u dosadašanjim obraćanjima predstavnika Vlade do sada nismo čuli što će biti s programima i kalendarima najava za organizacije civilnog društva, koje svojom širokom lepezom aktivnosti, korisnika i volontera obuhvaćaju skoro sve segmente društva. Ministar rada Marko Pavić u petak je objavio da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudskih potencijali pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te za mjere zadržavanja radnih mjesta, što pozdravljamo, no posebnih informacija o projektima udruga nije bilo. Podsjećamo da su do sada su upravo organizacije civilnog društva bile najuspješnije u povlačenju sredstava iz europskih fondova i namjenskog trošenja na ugovorene aktivnosti od javnog značaja. O tim projektima i programima ovise brojne aktivnosti koje udruge pružaju, ali i radna mjesta velikog broja ljudi. Udruge djeluju na području cijele Hrvatske, od Dubrovnika preko Knina, Pule, Zagreba, Belišća, Osijeka, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u organizacijama civilnog društva zaposleno je oko 18.000 osoba.

Inicijativa za snažno civilno društvo ispitala je potrebe tih organizacija upitnikom na koji je odgovorilo 156 organizacija. Iz upitnika saznajemo da su se organizacije uspjele u kratkom vremenu prilagoditi novim uvjetima i razviti odgovore podrške zajednici za ublažavanje mjera pandemije i potresa u Zagrebu i okolici – od direktne podrške korisnicima, naročito ranjivim skupinama, preko praćenja transparentnosti i osiguravanja građanskog sudjelovanja u odlučivanju do organizacije edukativnih i kulturnih aktivnosti.

Iz ovoga je vidljivo kako svaki gubitak radnog mjesta nosi za sobom ne samo gubitak za tu osobu i njenu obitelj, već u slučaju udruga i za zajednicu u kojoj radi i ljude s kojima surađuje, pa je zato iznimno važno očuvanje što više radnih mjesta. To je moguće kroz proširenje mjera za zadržavanje radnih mjesta i na organizacije civilnog društva te isplatu već ugovorenih sredstava za društveno korisne projekte civilnoga društva kako se negativni učinci krize ne bi prelili na suradnike bez stalnog zaposlenja.

Stoga je važno da Vlada revidira odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih iz državnog proračuna koja se odnosi na financiranje organizacija civilnog društva i hitno objavi rezultate natječaja iz Europskog socijalnog fonda i drugih fondova koji su u procesu evaluacije, ali i raspiše predviđene natječaje. Ured za udruge Vlade RH i jedinice lokalne i područne samouprave trebaju osigurati sredstva za sufinanciranje projekata koje su organizacije civilnog društva osigurale iz fondova Europske unije.

Vlada je dužna misliti na sve usluge koje bi nestale kada udruga ne bi bilo i zadržati višegodišnji oblik financiranja socijalnih i drugih usluga za podršku ranjivim društvenim skupinama, posebno vodeći računa o ženama žrtvama obiteljskog nasilja, osobama s invaliditetom, osobama u riziku od siromaštva, djeci i mladima te starijim osobama. Tako treba osmisliti potpore za odgovor organizacija civilnog društva na krizu uzrokovanu epidemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu i okolici. To je moguće kroz podršku projektima koji su usmjereni na direktnu pomoć i podršku ugroženim skupinama stanovništva zbog epidemije i potresa te omogućiti popravak štete nastalu potresom kako bi mogli nastaviti rad nakon krize.

Kao što su epidemiološke mjere potrebne kako bi se očuvalo zdravlje i životi građana, tako su i mjere koje predlažemo nužne da bismo nakon zdravstvene krize imali zdravo društvo i žive zajednice.

Kontakti za medije:
Mira Anić, Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju Zvono, 099 816 8051
Emina Bužinkić, Centar za mirovne studije, 099 665 5446
Sven Janovski, Mreža mladih Hrvatske, 099 837 6805
Branka Mrzić Jagatić, Roditelji u akciji RODA, 091 227 7232

Kontakt adresa: inicijativa.udruge@gmail.com”

Uskršnja čestitka

Tim udruge Zvono želi svima sretan i blagoslovljen Uskrs!

Priopćenje za medije pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak

”Preporuke pravobraniteljice povodom situacije uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19)

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom svakodnevno zaprima upite, pritužbe i prijedloge građana Republike Hrvatske kojima se ukazuje na brojne probleme s kojima se osobe s invaliditetom, roditelji djece s teškoćama u razvoju i svi oni koji skrbe o osobama s invaliditetom svakodnevno susreću zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19).

Osim postupanja po pojedinačnim obraćanjima, sukladno zakonskim ovlastima pravobraniteljica kontinuirano upućuje preporuke nadležnim tijelima (ministarstva, stožeri, Vlada RH i dr.) i zainteresiranoj javnosti (udruge, mediji).
Navedene preporuke, između ostaloga, odnose se na mjere i aktivnosti koje je nužno donositi i provoditi s ciljem osiguranja pravodobnog i jasnog informiranja osoba s invaliditetom o uputama koje stožeri civilne zaštite prenose javnosti te s ciljem smanjenja rizika od isključenosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju iz svih životnih aktivnosti.
Također, obzirom na brojne predstavke poslodavaca, zaposlenih osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju i članova obitelji koji se brinu o osobama s invaliditetom, upućene su preporuke o nužnosti osiguranja radnih procesa koji će garantirati prevenciju i zaštitu zdravlja te preporuke o potrebi za donošenjem paketa mjera kojima bi se osigurala skrb o djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, a uz zadržavanje radnih mjesta i financijske sigurnosti.
Zaključno, ističemo preporuke kojima je ukazano na nužnost osiguranja provođenja medicinskih usluga za osobe s invaliditetom u vlastitim domovima (medicinske rehabilitacije, fizikalne terapije u kući i zdravstvene njege), kao i na nužnost osiguranja kontinuiteta dostupnosti socijalnih usluga osobama s invaliditetom, uz poštivanje svih uputa i preporuka koje izdaju stožeri civilne zaštite.

Preporukama pravobraniteljice, kao i ostalim korisnim informacijama vezanim za poteškoće s kojima se susreću osobe s invaliditetom kao posebno ranjiva skupina tijekom aktualne epidemiološke situacije i širenja novog koronavirusa, može se pristupiti putem poveznice https://posi.hr/koronavirus/
Pozivamo sve osobe s invaliditetom i organizacije civilnog društva da se upoznaju sa sadržajem navedenih preporuka (i onih koje će se uputiti u predstojećem razdoblju), jer osim što u njima mogu pronaći odgovore na neka od pitanja koja ih muče, na ovaj način mogu provjeriti kome su sve upućene i u kojoj mjeri se u svakodnevnom životu primjenjuju predložene mjere i aktivnosti.
Također, ukazujemo da se putem poveznice https://posi.hr/obavijest-o-privremenoj-organizaciji-rada-ureda-pravobraniteljice-za-osobe-s-invaliditetom/ može pristupiti obavijesti o privremenoj organizaciji rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
Anka Slonjšak”

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

“Na osnovu Rezolucije UN-a iz 2007. godine, i ove godine se 2. travnja obilježava kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu.
Autizam je neurorazvojni poremećaj koji značajno utječe na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom ponašanju.

Prema postojećim podacima, prevalencija autizma u svijetu je 62 na 10 000 osoba , dok je u Hrvatskoj, prema zadnjem Zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2017. prevalencija svega 6 na 10 000 osoba.

U Hrvatskom registru osoba s invaliditetom, 2016. godine bilo je 1925 osoba s dijagnosticiranim autizmom, od čega 1257 (65%) djece. Istovremeno valja primijetiti i da je broj novodijagnosticiranih između 2016. i 2017. godine porastao za 20%, što je podatak koji sugerira unaprjeđenje i/ili ubrzanje u dijagnostičkim postupcima te je 2017. godine bilo 2226 dijagnosticiranih osoba s autizmom prema podacima godišnjeg izvještaja o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Uzmemo li u obzir broj stanovnika (4,1 milijun) te prevalenciju autizma na svjetskoj razini od 62 na 10 000 stanovnika, broj osoba s autizmom u Hrvatskoj mogao bi biti i preko 25.000.

Međuresornom suradnjom između Ministarstva za demografiju, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i UNICEF-a u Kliničkom bolničkom centru Osijek pokrenut je Pilot projekt probira i dijagnostike djece s poremećajem iz autističnog spektra prema Nacionalnom okviru za probir i dijagnostiku poremećaja iz spektra autizma u djece dobi 0 – 7 godina u Republici Hrvatskoj .”
Izvor: MDOMSP

Volontiranje u doba korone – prijedlog uputa za krizno volontiranje

Raduje činjenica kako u cijeloj Europi raste solidarnost, broj građanskih inicijativa i građana koji se uključuju u pomoć i podršku ranjivim skupinama. Situacija je svima nova, pa tako i nama – ipak, postoje neka opća načela kriznog volontiranja kojih bismo se trebali pridržavati, pa osjećamo odgovornost skrenuti pažnju na neke od njih kako bismo poduzeli sve da zaštitimo osobe kojima se pomaže, kao i volontere:

1. Najvažnija mjera koju ljudi pojedinačno mogu poduzeti je društvena distanca i samoizolacija. Ukoliko želite volontirati, najvažnije je da budete odgovorni prema sebi i drugima, da ste zdravi i da ne spadate u rizičnu skupinu (osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, onkološki bolesnici, osobe s kardiovaskularnim i respiratornim poteškoćama).
2. Sve aktivnosti treba poduzimati u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Stožera civilne zaštite RH.
3. Svatko tko organizira volonterske aktivnosti, bilo u formalnom ili neformalnom obliku, treba biti svjestan odgovornosti za sigurnost svih uključenih, kako volontera tako i korisnika. Organizator je dužan upoznati volontere s mogućim rizicima.
4. Volontiranje je dobrovoljna aktivnost svakog pojedinca, odluka koju svatko donosi za sebe, i koja jedino tako može snažno doprinijeti kvaliteti ljudskih veza i našem društvenom kapitalu. Prema Zakonu o volonterstvu samostalnu odluku o volonterskom angažmanu mogu donijeti sve punoljetne osobe. Osobe od 15 -18 godina trebaju pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika. Mlađi od 15 godina volontiraju u organiziranim oblicima s ciljem odgoja i obrazovanja za volontiranje.
5. Iskreno se nadamo da će lokalne samouprave pronaći način uspostavljanja organiziranih službi pomoći i podrške u suradnji s organizacijama civilnog društva, a koje će na odgovoran način uključivati volontere i smanjiti rizike.
6. U ovim okolnostima najbolji oblik pomoći je pomoć poznatim i bliskim osobama, obitelji i susjedima.
7. Facebook i druge neformalne grupe okupljaju ljude koji žele pomoći drugima, ali teže dopiru do onih kojima je pomoć potrebna, zato je korisno da obavijest o tome da želite pomoći susjedima bude ostavljena na vidljivom mjestu ili da ih kontaktirate telefonom (primjerice, ubaciti im letak u sandučić ili staviti obavijest na oglasnu ploču stambene zgrade). U trenutcima ograničenih socijalnih kontakata, razmislite o tome da kontakte s bliskim ljudima održavate telefonom i da im na taj način pružite socijalnu podršku kroz razgovor.
8. Osim podrške u nabavci životnih potrepština, važno bi bilo osigurati i psihološku podršku za sugrađane. Ovo je jedna od aktivnosti koja također može biti organizirana na razini lokalne samouprave, a u koju se mogu uključiti volonteri stručni za ovu vrstu podrške.
9. Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri mogu poslužiti kao dobar resurs u podršci kvalitetnom organiziranju volontera. I poduzimanju najboljih strategija za smanjenje svih vrsta rizika.

Izvor: Volonterski centar Zagreb, Hrvatski centar za razvoj volonterstva
https://www.vcz.hr/info-pult/novosti-i-dogadjanja/prijedlog-uputa-za-krizno-volontiranje-volontiranje-u-doba-korone/

Uputa za pružanje usluge osobne asistencije

“Uz sva neophodna pridržavanja preporuka Stožera civilne zaštite RH, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a u svrhu zaštite zdravlja korisnika i osobnih asistenata kao i njihovih obitelji, daje se sljedeća uputa.
1.Korisnicima usluge osobne asistencije (uključuje i usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika i videće pratitelje), kad god je to moguće, podrška se organizira u krugu obitelji.
2.Korisnicima koji žive sami, preporučuje se da potrebe zadovolje s minimalnim aktivnostima osobnog asistenta uz korištenje zaštitne opreme (neophodni transferi, hranjenje, kupanje i slično) kako bi se što više smanjila izloženost korisnika i osobnih asistenata.
3.Osobni asistenti se u slučaju potrebe obavljanja vanjskih aktivnosti (nabava lijekova, potrebnih namirnica i slično), trebaju što manje izlagati situacijama u kojima dolazi do neposrednih kontakata.
4.Prilikom obavljanja kućanskih poslova (pranja, čišćenja i slično) nužno je osigurati osobnim asistentima zaštitnu opremu (rukavice, maske i sredstva za dezinfekciju).
5.Poslodavac može pružatelju usluge osigurati zaštitnu opremu i sredstva prenamjenom sredstava odobrenih putem programa i projekata za pružanje usluge osobne asistencije za koju će zatražiti suglasnost ili o tome obavijestiti ugovorne strane, vodeći računa o individualnim potrebama korisnika, ali pritom ne ugrožavajući potrebe cijele zajednice.
6.U slučaju ukidanja javnog prijevoza, također je moguća prenamjena sredstava za potrebe dolaska i odlaska osobnih asistenata na radno mjesto, za koju će zatražiti suglasnost ili o tome obavijestiti ugovorne strane.
7.U slučaju da se usluga osobne asistencije ne može pružati zbog izravne ugroženosti ili zaraženosti koronavirusom osobnog asistenta ili korisnika, moguće je potraživati troškove plaće osobnog asistenta u navedenom razdoblju dok traje izravna ugroženost ili zaraženost uz informiranje ugovornih strana o navedenome.
8.U slučaju da osobni asistent koji ne može pružati uslugu zbog izvanrednih okolnosti te pristaje koristiti godišnji odmor, isto mu je potrebno omogućiti.

Molimo vas da se pridržavate svih preporuka i time smanjite mogućnost širenja zaraze.

Ni u jednom trenutku ne propustite pratiti službene informacije i molimo da postupate u skladu s uputama nadležnih tijela te redovno pratite mrežne stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr), Ministarstva zdravstva (www.zdravlje.gov.hr) i Ravnateljstva civilne zaštite (https://civilna-zastita.gov.hr), na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci u svezi nCoV bolesti (COVID-19).”

Izvor: MDOMSP

Dostupnost usluga osobama s invaliditetom smještenim u vlastitim domovima

Prenosimo dopis pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak u vezi s dostupnosti usluga osobama s invaliditetom smještenim u vlastitim domovima.

“Poštovani,
slijedom više javljanja osoba s invaliditetom te roditelja djece s teškoćama u razvoju zbog iskazane zabrinutosti oko otkazivanja i najave otkazivanja pružanja usluga (npr. dostava hrane u vlastite domove, asistencija i sl.), preporučujemo i molimo da se razmotre sve dodatne mjere kojima bi se usluge onim najpotrebitijima i dalje mogle nastaviti pružati. Naime, osobe s invaliditetom kojima je utvrđeno pravo na određene usluge ne mogu samostalno funkcionirati i nužno je pronaći odgovarajuće modele kako bi se zaštitilo i zdravlje djelatnika/volontera/asistenata/ skrbnika/roditelja i zdravlje korisnika, a usluge nastavile pružati. Zbog toga preporučujemo da se osobama koje pružaju podršku i pomoć, osiguraju sva potrebna zaštitna sredstva i oprema, a prema mogućnostima i u dogovoru s korisnicima u mjestu boravka korisnika. Tamo gdje to nije moguće, preporučujemo da se uredi prostor koji će odgovarati sigurnosnim zahtjevima, a sve kako bi se pružanje usluga osobama s invaliditetom nastavilo.
U ovom trenutku trebamo se pripremiti i za moguće situacije za osobe koje se ne mogu samostalno brinuti o sebi. O njima se sada brinu njihovi roditelji, članovi obitelji i/ili skrbnici, asistenti, ali u slučaju širenja epidemije na opće stanovništvo pitanje je trenutka kada će netko od njih morati u samoizolaciju, izolacijsku karantenu ili na liječenje, zbog čega su potencijalno vrlo moguće situacije da se neće tko imati brinuti o osobama o kojima oni skrbe.
Svjesni ozbiljnosti situacije i nužnosti sprečavanje epidemiološkog širenja virusa Korone (COVID-19) i zaštite zdravlja, pružanje usluga se mora na odgovarajući način nastaviti kod onih koji nemaju mogućnosti i načina da se samostalno organiziraju.
U članku 11. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 06/07, 03/08 i 05/08) dijelu Rizične situacije i humanitarna krizna stanja propisano je da će države stranke poduzet, u skladu sa svojim obvezama proisteklim iz međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo koje obuhvaća ljudska prava, sve potrebne mjere za osiguranje zaštite i sigurnosti osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, uključujući situacije oružanog sukoba, humanitarnih kriza i prirodne katastrofe.
Slijedom navedenoga preporučujemo da se poduzmu potrebne pripremne radnje i mjere kako bi se sustavno mogli na vrijeme pripremiti za ovakve situacije, a kako osobe s najtežim invaliditetom ne bi ostale prepuštene same sebi. “